KRPELJI

BIOLOGIJA KRPELJA

Krpelje svrstavamo u grinje (porodica Ixodidac). U Hrvatskoj su najčešće prisutne tri vrste krpelja i to: Dermacentor reticulatis, Rhipicephalus sanguineus i Ixodes ricinus.
Svaka vrsta krpelja se pojavljuje u za nju najprikladnijem području. Zbog blagih zima krpelji imaju više generacija na godinu i svake su godine sve više prisutni i na područjima gdje ih ranije nije bilo, pa se i kod nas pojavljuju vrste koje su prije bile manje zastupljene, a bile značajnije prisutne u toplijim područjima.
U Hrvatskoj se danas mogu susresti tri vrste krpelja. Prvi je "šumski" krpelj – Ixodes ricinus. Druga vrsta krpelja koju nalazimo češće u parkovima, grmlju, vrtovima, osobito u vlažnijim područjima, je Dermacentor reticulatis. Krpelj kojem više odgovara suho i vruće područje, a zadržava se i u prostorijama (u našim domovima, u psećim kućicama) te na mjestima gdje ima pasa i mačaka je tzv. kućni krpelj Rhipicephalus sanguineus.
Krpelji su spori paraziti. Sakrivaju se pod lišćem, u travi i u grmlju, te spremno čekaju domaćina. Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, pričvršćuju se na kožu rilcem, te se hrane krvlju. Rilce krpelja je vrlo oštro i ima nešto poput sidra, unazad okrenute trniće s kojima se čvrsto prihvaća za kožu pa ga je zato vrlo teško ukloniti.

JAJA

KrpeljiŽenka krpelja za svakog polaganja odloži približno 3000 jaja na skrovitom mjestu na tlu. Iz jaja se izlegu ličinke (ovisno o vrsti krpelja) približno za dva tjedna.

LIČINKE

Nakon valjenja novoizašle ličinke penju se na raslinje i čekaju svoj prvi obrok. Uhvate se za prolaznika, domaćina i traže prikladno mjesto za sisanje. Najčešće se hrane na malim glodavcima i drugim šumskim životinjama, na psima, mačkama pa i na čovjeku. Kad se nasišu krvi vraćaju se u okolinu. Nakon hranjena preobraze se u slijedeći oblik. Ličinke izgledaju kao mali krpelji i imaju 3 para nogu. Nimfe i krpelji imaju 4 para nogu.

NIMFE

Nakon prvog obroka ličinke se preobraze u slijedeći oblik tzv. nimfe. Nimfe su slične odraslim krpeljima i imaju 4 para nogu. Nimfe se moraju također nahraniti prije preobrazbe u odraslog krpelja. Kreću u lov na novog domaćina. Obično su to divlje životinje, ježevi, psi, mačke i čovjek. Kao i krpelj i razvojni oblik krpelja prilikom sisanja krvi može zaraziti životinju različitim uzročnicima bolesti. S obzirom da su nimfe vrlo male, prilikom pregleda postoji mogućnost da ih pravovremeno ne primijetimo te povećamo mogućnost prijenosa krpeljima prenosivih bolesti.

Krpelji

ODRASLI KRPELJI

Zrela nimfa nakon što se dovoljno nasiše krvi otpadne s domaćina i preobrazi se u odraslog krpelja, koji opet mora naći novog domaćina. S obzirom da su svi razvojni oblici do odraslog krpelja morali sisati krv da se preobraze u naredni razvojni stadij, postoji velika vjerojatnost da se pri sisanju zaraze nekim uzročnikom.
Ženke odraslog krpelja se hrane na domaćinu 8 - 12 dana. U nekim primjerima se njihova veličina hranjenjem poveća 100 puta. Nakon svakog obroka ženka se pari, čime započinje novi razvojni krug odlaganjem jaja na tlu.
Cijeli razvoj krpelja od jaja do odraslog krpelja, traje od 20 tjedana do 4 godine, ovisno o vanjskim uvjetima.

PRIJENOS BOLESTI

Prilikom sisanja krvi domaćina, ne dok sisa već u kasnijoj fazi sisanja krpelj sa slinom sadržaj crijeva „pljuje“ natrag u domaćina. Na taj način dolazi do prijenosa bolesti ako je krpelj zaražen.
Uzročnici bolesti nalaze se u slinskim žlijezdama i u crijevima krpelja. Iz slinskih žlijezda se uzročnici bolesti vrlo brzo prenesu, a još je više vremena potrebno da se uzročnik prenese iz crijeva, s obzirom da se krpelj mora dobro nahraniti. U slinskim žlijezdama su prije svega prisutni virusi kojima je potrebno manje od 24 sata nakon prijanjanja za domaćina, da uđu u tijelo domaćina. Zato je za sprječavanje prijenosa virusnih bolesti, posebno za ljude opasnog kpeljnog meningitisa, važno čim brže krpelja odstraniti. Uzročnik borelioze nalazi se u crijevu krpelja, a aktivira se nakon sisanja krvi i prelazi slinom u tijelo domaćina. Taj proces traje dugo, od 24 do 72 sata, najčešće nakon 48 sata.
Krpelji su prijenosnici mnogih bolesti. Prenose više od 650 vrsta virusa, bakterija npr. Borrelia, Dermatophilus, Bartonella, rikecija Coxiella, Ehrlichia, Rickettsia, protozoe Babesia, Theileria, Hepatozoon i nematode Dipetalonema.

Životni ciklus krpelja

ciklus